Strategija ravnomjernog razvoja općine Hum na Sutli

ZAŠTO? Razvoj svih dijelova općine ne smije biti slučajnost, nego rezultat jasne vizije o smjeru kojim želimo ići u budućnosti i zajedničkog plana. Strategija mora dati odgovore na izazove s kojima se susrećemo, kao što je primjerice iseljavanje mladih obitelji i nedostatak sadržaja.

KAKO? Stavit ćemo „glave vkup“, uključiti ljude koji znaju (urbaniste, stručnjake za EU fondove, ekologe…) i osluhnuti potrebe i želje mještana Huma na Sutli putem, primjerice, anketa i direktne komunikacije.

Naše želje i potrebe su, bez sumnje, velike.
Znamo da želimo optički internet, tržnicu koja se redovito koristi, veće poticaje OPG-ovima, bolju podršku mladima koji žele ostati na Humu i tu graditi svoj dom. Želimo osmisliti humsku turističku ponudu, želimo više manifestacija, kulturnih i sportskih aktivnosti, dodatne usluge od naših ustanova (npr. Humkoma), rješavanje kanalizacije u dijelovima općine gdje to još nije riješeno. Želimo sigurnije državne ceste, ravnomjerniji razvoj općine kroz djelovanje mjesnih odbora…

Isto tako znamo da su resursi kojima naša Općina raspolaže ograničeni i da ne može sve biti napravljeno odjednom. Zato nam je potrebna strategija, plan kojim ćemo odrediti prioritete i načine financiranja.

Funkcionalnija općinska uprava, bolji servis mještanima i bolja komunikacija

ZAŠTO? Zaposlenici u Općini i općinskim poduzećima svakodnevno se trude što bolje odraditi svoj posao, no neki mještani s pravom osjećaju kako usluge Općine nerijetko nisu na razini kakvu zaslužuju. Komunikacija između načelnika i mještana je minimalna i često nepravovremena. Mještani osjećaju da su prepušteni sami sebi.
Odrađeni su određeni projekti uz sufinanciranje iz fondova EU, no usporedimo li se sa sličnim sredinama, očito je da nismo dovoljno iskoristili sve mogućnosti.

KAKO? Promjenom nekih starih navika i boljom organizacijom:

• Pružanjem pomoći i savjeta mještanima Huma na Sutli čak i kada je riječ o problemima koji nisu u domeni Općine (npr. županijske i državne ceste, zdravstvo).
• Zapošljavanjem komunalnog redara koji će izlaziti na teren i rješavati probleme tamo gdje nastaju.
• Uspostavom komunikacijskih kanala putem društvenih mreža te modernizacijom općinske internetske stranice kako bi bila lakša za korištenje.
• Angažiranjem osobe koja će biti fokusirana na EU projekte i druge natječaje za financiranje i sufinanciranje projekata lokalnih samouprava i udruga.

Poticanje stanogradnje i osiguranje priuštivog stanovanja

ZAŠTO? Problem stanovanja u Humu na Sutli sve je izraženiji. Posljednji stanovi sagrađeni su prije gotovo 20 godina, a mladi se uslijed manjka ponude i visokih troškova gradnje kuće sele u susjedne općine i gradove, ili čak u Sloveniju. I dok se u drugim sredinama, poput Pregrade, sve više grade stanovi, kod nas interesa za gradnju nema.

KAKO? Prvi korak je odrediti novu stambenu zonu u urbanističkom planu, jer sadašnji centar jednostavno nema prostora za širenje. Lokacija treba imati i potencijal za rast i urbanističko uređenje, primjerice za gradnju manjeg trga, trgovinu, park i sl.

Postoji nekoliko mogućih strategija za poticanje i financiranje stanogradnje:

• Javno-privatno partnerstvo sa zainteresiranim poduzetnicima (Općina bi osigurala zemljište i komunalnu infrastrukturu i subvencionirala cijene kvadrata za mlade obitelji)
• Program poticajne stanogradnje (POS) koji se već provodi u županiji (npr. Kumrovec), a u kojem država i općina zajednički financiraju izgradnju stanova po nižim cijenama, s mogućnošću najma.
• Dugoročno možemo i s razine EU očekivati modele stanogradnje u ruralnim krajevima koji će osigurati priuštivo stanovanje, a koje može koristiti i naša Općina.

Obnova i modernizacija kinodvorane i platoa ispred ulaza

ZAŠTO? Naša kinodvorana, iako još uvijek povremeno u upotrebi, vapi za temeljitom obnovom. Zadnji je puta ozbiljnije obnovljena još sredinom 80-ih i danas više ne odgovara potrebama ni publike ni izvođača.

KAKO? Dvoranu treba produžiti kako bi se na zapadnoj strani dobio prostor za garderobu.

Potrebno je ugraditi ventilaciju, obnoviti zidne obloge i podove te zamijeniti postojeće stolice rješenjem koje će omogućiti njihovo lako micanje.

Kinodvoranu i ostatak kompleksa potrebno je energetski obnoviti, odnosno staviti novu fasadu, što se može provesti kroz državne subvencije za energetsku obnovu.

S obzirom na to da je dio kompleksa u privatnom vlasništvu, Općina mora biti proaktivna u okupljanju svih strana i dogovoru o zajedničkoj obnovi pročelja.

I na kraju, Općina mora potaknuti organizaciju više kulturno-umjetničkih i zabavnih sadržaja u (obnovljenoj) kinodvorani tijekom cijele godine. Uz uređen plato ispred ulaza, kinodvorana može postati središnje mjesto okupljanja i događanja u općini!

Skrb za starije osobe

ZAŠTO? Stanovništvo nam je općenito sve starije, moderan stil života smanjuje mogućnosti obitelji da brinu za svoje starije članove. Sve je jača potreba za izgradnjom doma za starije osobe i organiziranu skrb o onima koji su u svojim kućama.

KAKO? Jasno je da Općina to ne može sama financirati, no postoje načini kojima možemo pokrenuti taj projekt:

• djelomično financiranje putem EU fondova i uz potporu države
• javno-privatno partnerstvo sa zainteresiranim privatnim investitorima, u kojem bi sudjelovala i Općina.

Izgradnjom doma za starije osobe dobili bismo i infrastrukturu za još dva načina skrbi za starije osobe:

• organizacija dnevnog boravka za starije osobe,
• pomoć gerontodomaćica starijim osobama u njihovim domovima.

Revitalizacija Hoomstocka

ZAŠTO? Prvi se Hoomstock održao prije gotovo 20 godina, odnosno 2006. Grupa entuzijasta okupljena u Humskoj udruzi mladih odlučila je organizirati rock koncert/festival u kinodvorani namijenjen mještanima Huma na Sutli i gostima iz susjednih općina. Bilo je to događanje na kojem su nastupali i bendovi iz Huma na Sutli, a naši su se humski rokeri za svaki Hoomstock okupili kao sastav Dečki z’Huma i popunjavali rupe u programu. Hoomstock je rastao iz godine u godinu, a s trećim održavanjem preselio se na igralište osnovne škole. S vremenom, filozofija festivala se promijenila te je on postao komercijalan, s ciljem privlačenja šire publike iz udaljenijih krajeva. Nažalost, nije preživio u tom obliku i ugašen je.

KAKO? Želimo vratiti Hoomstock svojim korijenima i ponovo ga organizirati kao događanje za mještane Huma na Sutli i goste. Pri tome Općina mora biti glavni sponzor. Odabir bendova mora zadovolji šire ukuse i preferencije, a i cijena pive treba biti pristupačnija. 😉

Revitalizacija i modernizacija donjeg Huma (Broda)

ZAŠTO? Donji dio Huma na Sutli, ili Brod, središte je naše općine zahvaljujući brojnim sadržajima koji se ondje nalaze, no zbog nekih vidljivo izraženih problema – ne opravdava/zadovoljava tu ulogu. Nedostatak parkirališnih mjesta otežava svakodnevni život mještana i posjetitelja, a pročelja i okoliš nekih zgrada u lošem su stanju, što utječe na ukupni izgled Broda.

KAKO? Potreban je čitav niz aktivnosti koji će uključiti i državu i Hrvatske ceste:

• Micanje objekta graničnog prijelaza te pritisak na državu i Hrvatske ceste da se konačno sagradi kružni tok i da imamo autobusno stajalište.
• Pitanje parkirnih mjesta može se riješiti izgradnjom dvoetažnog parkirnog objekta modularnog tipa na lokaciji gdje se danas vozila parkiraju na makadam (preko puta Pivca). Takvo rješenje već postoji u Rogaškoj Slatini.
• Potaknuti obnovu fasada kroz programe energetske obnove koje subvencionira država.
• Okoliš Brođanke koristi se kao javni prostor i potrebno ga je obnoviti (staviti betonske opločnike, obnoviti stepeništa i platoe).

• Za bolju povezanost Broda i Rogatca treba se provjeriti mogućnost adaptacije i proširenja postojećeg mosta. Ako to neće biti moguće, drugo rješenje je izgradnja pješačko-biciklističkog mosta u sklopu programa prekogranične suradnje.

Obnova i modernizacija općinske prometne infrastrukture

ZAŠTO? Trenutni standardi u izgradnji i održavanju prometnica i nogostupa u našoj općini pokazali su se vrlo lošima. Rubnjaci se odvaljuju, ceste su preuske, a problemi poput klizišta, ulegnuća i loše odvodnje sve su češći. Ljeti su dodatan problem visoka trava i granje uz prometnice, što utječe na sigurnost sudionika u prometu.

KAKO? Plan je poboljšati kvalitetu radova pažljivijim odabirom izvođača te jačom kontrolom izvedenih radova (npr. provjera debljine asfalta ili zbijenosti podloge). Kod rekonstrukcije i izgradnje novih prometnica, gdje god to bude moguće cesta će se proširiti za 0,5 m. Sustav odvodnje poboljšat će se ugradnjom muldi, šahtova i propusta za vodu i pojačat će se čišćenje kanala.
Trava uz općinske ceste kosit će se tri puta godišnje umjesto dosadašnjih dva puta (svibanj, lipanj/srpanj i kraj kolovoza – uoči početka školske godine).

Za državne i županijske ceste, iako nisu u nadležnosti Općine, tražit ćemo redovitije održavanje i sanacije.

Podizanje standarda u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju te stipendiranje srednjoškolaca i studenata

ZAŠTO? Općina je osnivač dječjeg vrtića, no često se čini kako ne brine dovoljno o njemu. Da bismo stvorili bolje uvjete za naše školarce, moramo pomoći našoj školi oko osiguravanja boljih uvjeta i sadržaja, naročito u područnim školama. Kao Općina imamo dugu tradiciju stipendiranja srednjoškolaca i studenata i to treba nastaviti, uz povećanje broja stipendija i njihova iznosa svake godine, u skladu s inflacijom.

KAKO? Općina mora promijeniti odnos prema dječjem vrtiću i osigurati dovoljna sredstva ne samo za normalno funkcioniranje vrtića, već i značajno poboljšanje u svakodnevnim sadržajima za naše najmlađe i njihovu kvalitetnu prehranu. Na tome ne smijemo štedjeti.

Općina treba povećati sufinanciranje izleta i izvanškolskih aktivnosti, posebno za djecu slabijeg imovinskog stanja, i pokrenuti/osmisliti sa školom dodatne sadržaje za rad s darovitima, u školi ali i izvan same škole (u suradnji s knjižnicom). Takvi centri izvrsnosti (edukacije, radionice…) redovito se odvijaju diljem Hrvatske i postoje već uspješne i dobro osmišljene prakse.

Nužno je što prije riješiti pitanja prometne sigurnosti oko škola. Npr. treba sanirati i obnoviti stepenice od matične škole do državne ceste i bolje označiti pješački prijelaz. Kod područnih škola, ovisno o trenutnoj situaciji, potrebno je izgraditi nogostupe ili pješačke staze, odnosno sanirati i produžiti postojeće.

U suradnji sa Županijom, pokrenuli bismo izgradnju nove područne škole u Prišlinu u kojoj bi se nalazio i dislocirani vrtić.

Preuređenje općinske knjižnice

ZAŠTO? S razvojem interneta i modernih tehnologija, uloga knjižnica proširila se izvan tradicionalnog posuđivanja knjiga. Knjižnice su se prilagodile ovim promjenama, pružajući prije svega kulturne, društvene i edukativne sadržaje te digitalne izvore informacija. Naša knjižnica po tom pitanju nije mnogo napravila.

KAKO? Knjižnica treba biti višenamjenski prostor koji će, uz posudbu knjiga, organizirati različite kulturne, ali i edukativne sadržaje za mještane, poput tečajeva digitalne pismenosti, susreta s književnicima, odlaske u kazalište i sl.
U suradnji s osnovnom školom, knjižnica je prostor za provedbu izvanškolskih aktivnosti –
bilo za aktivnosti s darovitom djecom, uslugama za djecu slabijeg imovinskog stanja ili s posebnim potrebama, kao podrška učenju ili proširenje nastavnog sadržaja.
Knjižnica treba biti i ustanova ne samo za očuvanje humske kulturne baštine (humski dijalekt, staklarstvo, rudarstvo, značajne osobe – Viktor Kovačić, Rikard Jorgovanić, Ljudevit Jurak, Josip Brezinščak…), već i za njezinu promociju. Bogata humska povijest slabo je poznata i samim mještanima, a kamoli šire.

Bolja podrška udrugama i vatrogastvu

ZAŠTO? U Humu na Sutli djeluje čak 45 udruga – od vatrogasnih, kuburaških, sportskih i kulturnih do onih koje okupljaju mlade i vinare, mještane određenih interesa ili naselja. Te udruge ne samo da obogaćuju društveni, kulturni i sportski život u našoj zajednici, već podižu i sigurnost, kao što je to slučaj s našim vrijednim vatrogascima, i održavaju tradiciju (kuburaši), ali i donose nove aktivnosti zanimljive mlađim generacijama (Humska udruga mladih…).

KAKO? Treba zadržati dobre prakse suradnje i potpore, ali trebaju i neka poboljšanja:

• Podrška udrugama koje primarno ovise o financiranju Općine, kao što su vatrogasci i nogometni klub, mora se nastaviti i u budućnosti.

• Financiranje vatrogastva mora biti iznad zakonskog minimuma jer svi osjećamo posljedice sve učestalijih elementarnih nepogoda, a oni su prvi koji reagiraju. U bližoj budućnosti potrebno je dodatno investirati i u vozila i u opremu.

• S obzirom da je nogomet najvažnija sporedna stvar na svijetu i da naš nogometni klub okuplja velik broj djece, potrebno je nastaviti ulaganja u kompleks nogometnog igrališta u Lastinama – za početak, produžiti nadstrešnicu nad tribinom, obnoviti travnjak i proširiti parkirni prostor. Nadogradnja mora ići u smjeru stvaranja preduvjeta za uključivanje novih sadržaja na tom prostoru, a potencijalno i budućeg sportskog centra.

• Uz godišnje financijske potpore, Općina mora biti aktivnija u pružanju podrške udrugama i po pitanju financiranja iz drugih izvora (županija, država, EU).

• Svakako treba poticati veću uključenost udruga u lokalna događanja – od fašnika i okolišnih aktivnosti do kulturnih i sportskih manifestacija. To su prilike da udruge budu vidljivije i međusobno se povežu.

Obnova spomen-doma Orešje

ZAŠTO? Spomen-dom u Orešju godinama je bio važno mjesto okupljanja – prostor za rad udruga, društvene događaje i glasačko mjesto. Zbog nebrige nadležnih institucija, danas je zapušten, a u budućnosti uslijed propadanja i potencijalno nesiguran za okolinu. Iako je formalno u vlasništvu države, jasno je da ona neće ništa poduzeti i da Općina mora preuzeti inicijativu.

KAKO? Kao prvo, potrebno je prebaciti vlasništvo s države na općinu, s obzirom da se ne nazire mogućnost da će država išta napraviti po pitanju obnove. Paralelno s time, potrebno je izraditi projekt prenamjene prostora, kako bi se jasno definirala njegova funkcija te kako bi se moglo konkurirati za subvencije i financiranje. Fasada, krovište i stolarija mogli bi se obnoviti uz pomoć postojećih programa za subvencioniranje energetske obnove, dok bi za preuređenje interijera i uređenje okoliša trebalo aplicirati na EU fondove (uz sufinanciranje od strane Općine).
Obnovom spomen-doma ne samo da bi se očuvala vrijedna zgrada koja ima važnu društvenu, pa i emotivnu povijest za mještane, već bi se i vratio život i sadržaj u samo središte naselja.

Zdravstvo – osiguranje bolje kvalitete usluga

ZAŠTO? U Hrvatskoj nedostaje liječnika i medicinskog osoblja i to će se u budućnosti sigurno značajno osjetiti i kod nas. Ono što već sad osjećamo je nedostatak pedijatara u županiji – djeca iz Huma na Sutli moraju ići u Krapinu, Zlatar ili Bračak, gdje ih svakodnevno čekaju gužve.

KAKO? Općina je već osigurala stan koji mogu koristiti liječnici koji rade u Humu na Sutli, a dolaze iz udaljenijih mjesta. No ako želimo dugoročno zadržati zdravstvene djelatnike, moramo razmisliti i o drugim načinima za njihovo privlačenje i zadržavanje. Primjerice, Grad Jastrebarsko daje poticajnu naknadu liječnicima u iznosu od 12.000 eura godišnje (neto)! Vrijeme je da i mi budemo spremni na takvo ulaganje u naše zdravlje!

Namjeravamo potaknuti inicijativu za dodatne dane nedavno otvorene pedijatrijske ordinacije u Pregradi za Hum na Sutli.
Nažalost, zbog manjka liječnika, zemljopisnog položaja i nedostatnog prostora u domu zdravlja, nije realno očekivati da se kod nas otvori pedijatrijska ordinacija (ili tim hitne pomoći). Međutim, udružimo li se s Pregradom i Desinićem, možemo očekivati podršku Županije na rješavanju ovog problema.

Sanacija i poboljšanje kvalitete državnih cesta

ZAŠTO? Državne ceste koje prolaze kroz našu općinu uglavnom su u lošem su stanju. Imamo ih čak četiri – DC206, DC207, DC229 i DC223 – i svaka ima svoje probleme:

• Cesta prema Đurmancu (DC206) jako je opterećena kamionskim prometom, što je već dovelo do ozbiljnih oštećenja na nekim dionicama.
• Cesta prema Pregradi (DC207) započela se obnavljati, ali radovi nikada nisu završeni. Najgore je u Druškovcu, gdje je cesta u katastrofalnom stanju.
• Cesta od Gornjeg Huma preko Prišlina do Donjeg Brezna (DC229), dijelom je u redu, ali dio uz Sutlu je jako kritičan, iako se i dalje sanira.

KAKO? Iako su državne ceste pod nadležnošću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskih cesta, Općina ne može samo promatrati sa strane. Općina mora raditi pritisak na institucije i tražiti rješenja i konkretne rokove. U trenutku kada sanacije napokon krenu, Općina se mora uključiti oko izgradnje nogostupa, ali i biciklističkih staza tamo gdje je to izvedivo.

Prometna infrastruktura nije samo pitanje lijepih i novih cesta i dobre povezanosti, to je prije svega pitanje sigurnosti svih nas.

Poticanje poljoprivredne proizvodnje i OPG-ova

ZAŠTO? Iako smo vrlo industrijalizirana općina, ne smijemo zanemariti i našu poljoprivrednu proizvodnju te obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Imamo tradiciju poljoprivrede i trebamo ju nastaviti uz pružanje konkretne podrške našim poljoprivrednim proizvođačima.

KAKO? Općina već dvadesetak godina daje poticaje za poljoprivrednu proizvodnju i to trebamo nastaviti. Potrebno je pružiti i podršku OPG-ovima u plasmanu njihovih proizvoda, na našem tržnom prostoru, ali i u njihovom osposobljavanju za online prodaju proizvoda.

Uslijed sve učestalijih nepogoda, važno je i sufinanciranje police osiguranja usjeva od elementarnih nepogoda, prije svega tuče i mraza. Potrebno je i pronaći način da se proizvodi naših OPG-ova počnu koristiti za prehranu naše vrtićke i školske djece, što bi moglo potaknuti neke od naših poljoprivrednika na povećanje proizvodnje.